Nastava racunalstva

utorak, 13.11.2007.

Namjenski programi (korisnicki programi, aplikacije)

Namjenski programi su programi specijalizirani za usko podrucje primjene koji rjesavaju zadatke zanimljive ciljanoj skupini korisnika.
Posebno istaknimo:
Programe za obradu teksta (text processor, word processor)
npr. Microsoft Word, Vi editor,
Programe za izravno strojno citanje otisnutog teksta ili rukopisa (optical character recognition)
npr. Recognita
Programe za stolno izdavastvo koji rade pripremu za tisak (DTP - Desk Top Publishing)
npr. Page Maker
Programe za rad s grafikom
npr. CorelDraw, AutoCad, Photoshop
Programe za obradu zvuka - stvaranje, snimanje, reprodukcija, distorzija, pohrana zvucnog zapisa
Programe za obradu i pristupa bazama podataka
npr. Microsoft Access
Programe za tablicno racunanje
npr. Microsoft Excel
Inzenjerske programe koji se bave rjesavanjem specificnih inzenjerskih zadaca, a dijele se u dvije osnovne skupine:

CAD (Computer Aided Design) za projektiranje sustava pomocu racunala i

CAM (Computer Aided Manufacturing) za proizvodnju pomocu strojeva upravljanim racunalom

Literatura: Grundler, Sutalo Informatika

13.11.2007. u 10:28 • 2 Komentara • Print • #

Operacijski sustav

Operacijski sustav (Operating System) je program ili skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove racunala i omogucuju njihovu djelotvornu upotrebu. Primjeri su Windows, MS-Dos, Linux, Unix, Mac OS.
Operacijski sustav prvi se pokrece pri ukljucivanju racunala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme rada u memoriji upravljajuci radom racunala i cjelokupnim protokom podataka.
Dio operacijskog sustava smjesten na ROM-u racunala i usko vezan uz gradju mikroprocesora zove se BIOS (Basic Input Output System). Zaduzen je za upravljanje i razmjenu podataka mikroprocesora i ostalog sklopovlja.
Dio operacijskog sustava zaduzen za komunikaciju s korisnicima zove se korisnicko sucelje (user interface). Korisnicko sucelje posredstvom ulaznih uredjaja prihvaca podatke i naredbe od korisnika i vraca podatke korisniku putem izlaznih uredjaja.
Tekstualno korisnicko sucelje za komunikaciju s korisnikom koristi brojke, slova i specijalne znakove.
Graficko korisnicko sucelje (GUI - Graphic User Interface) uz elemente tekstualnog korisnickog sucelja koristi i ikone slicice koje likovno prikazuju akciju ili objekt dostupan korisniku.
Literatura: Grundler, Sutalo Informatika

13.11.2007. u 09:53 • 0 Komentara • Print • #

Prenosivi jezici

Kompajliranje i prevodjenje Java programa

Prenosivi jezici su jezici ciji se kod moze bez izmjena koristiti na ralicitim racunalima i racunalnim sustavima.
Kao primjer navodimo HTML (Hypertext Marcup Language) osnovu izrade web stranica i Javu objektno orijentirani jezik siroke primjene.
Hipertekstovni dokumnet je dokument koji uz obicni tekst sadrzi i veze (linkove) na podatke i dokumente srodnog sadrzaja koji mogu biti spremljeni u drugom dokumentu, na drugom racunalu ili bilo kojem mjestu u racunalnoj mrezi. Na taj nacin omogucava se brz i logican pristup podacima koje zelimo pronaci na internetu.
HTML je programski jezik specijaliziran za izradu hipertekstovnih dokumenata.
Buduci da je internet skup racunalnih mreza cijelog svijeta u kojim se nalaze raznovrsna racunala s razlicitim operacijskim sustavima jasno je da tezimo uciniti HTML kod prenosivim. Na taj nacin mozemo sadrzaj web stranica uciniti dostupnim svima bez obzira na to koje racunalo ili operacijski sustav koriste.

Java je objektno orijentiran programski jezik koji je i kompajliran i interpretiran. Izvorni Java program prvo prevodi Java kompajler stvarajuci oblik koji se naziva Java bytecodes. Za svako racunalo i operacijski sustav postoji interpreter koji se naziva Java virtual machine (Java engine) koji interpretira Java bytecodes za to racunalo.
Literatura:Grundler,Sutalo Informatika

13.11.2007. u 09:17 • 0 Komentara • Print • #

Objektno orijentirano programiranje

Objektno orijentirano programiranje zasniva se na objektima i njihovim medjusobnim odnosima. Njegova osnovna ideja je graditi program od neovisnih, gotovih, usavrsenih komponenti koje se medjusobno povezuju i komuniciraju putem sucelja neovisnog o unutarnjoj gradji. Na taj nacin zeli se postici visoka kvaliteta komponenti i jednostavna ugradnja. Objekt moze biti model bilo kojeg stvarnog, apstraktnog ili izmisljenog pojma, a sastavljen je od podataka i procedura.
Primjeri objekata:

AUTOMOBIL	KOMPLEKSNI BROJ	UCENIK	KVADRAT
podaci	podaci	podaci	podaci
marka proizvidjac trenutna_brzina vrsta_motora.	realni_dio imaginarni_dio	razred uspjeh socijalni_status popis_ocjnea ponasanje	duljina_stranice boja boja_ruba uzorak
procedure	procedure	procedure	procedure
ubrzaj uspori stani ukljuci_brisace	zbrajanje apsolutna_vrijednost mnozenje	ocijeni daj_opomenu upisi_socijalni_status zakljuci_ocjenu	izracunaj_povrsinu nacrtaj oboji promijeni_boju promijeni_uzorak

13.11.2007. u 06:48 • 0 Komentara • Print • #

ponedjeljak, 12.11.2007.

Programiranje - osnovni pojmovi

Programska podrska (programski dio racunala ili software) je skup svih programa koji se mogu izvršavati na nekom računalu.
Instalirani programi su programi snimljeni na tvrdom disku (hard disc) računala, povezani s operativnim sustavom koji se lako pokreću iz korisničkog sučelja.
Naredba je izraz ili postupak izrazen na dogovoren i razumljiv nacin kojim programer upucuje racunalo na obavljanje odredjene radnje.
Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrdjenim redoslijedom cijim se izvrsavanjem obavlja neki zadatak ili posao.
Strojni jezik je binarni prikaz programa za racunalo.

jedini jezik koji racunalo razumije i najniza moguca razina prikaza programa.

Ovisan je o gradji mikroprocesora i specifican za svaki procesor.

Slozen je i od programera zahtijeva poznavanje gradje racunala..

Naredbama se izravno obraca sklopovlju racunala.

Omogucuje djelotvorno koristenje memorije i veliku brzinu izvodjenja.

Nije prenosiv s jednog racunala na drugo.